O. Wilde [O. Wilde]


Un Hedo Prince

ex Oscar Wilde


Alti supra u polita, epi un alti kolumni, pa sta u statua de un Hedo Prince. An pa es holo ge-tegu per plu tenu folia de kriso. An plu oku pa es bi brilo safira; e u mega rubi-li pa brilo epi u manu-ra de an gladia.

Plu persona pa fo admira an. “An es iso kali de u klima-galina,” pa dice mo urba koncili-pe qi pa volu gene famo de habe boni arti ski; “sed ne tanto uti-ple” an pa pluso; este plu persona posi doxo: an pa es no-praxi. Veri, an pa es u fo praxi-an.

“Qo-ka tu ne es simi un Hedo Prince?” pa qestio u sofi matri de fe pusi ju-an; an pa du lakrima pro panto-ra. Un Hedo Prince zero-kron puta de lakrima pro ali-ra.”

“Mi este hedo hedo; es uno-pe in munda qi es fo hedo.” Pa murmura u ge-frustra andro tem an skope ad u sti-mira statua.

“An feno iso un angela,” pa dice plu Karita Infanti tem mu pa ki ex u katedrala; ge-vesti per mu fo rubi toga e mu puri leuko alexi-ve.

“Komo tu ski?” pa dice u matemati doci-an, “tu zero-kron pa vide mo.”

“A! na habe, tem na plu sonia,” pa reakti plu infanti. E u matemati doci-an pa fuga an fronta e feno severi; kausa an ne amo de plu infanti qi sonia.

Mo noktu u pusi Hirundo pa peti supra u polita. Plu ami de an pa ki ab ad Egipti pre six meno; sed an ne pa ki ko mu; kausa an filo u fo kali Tifa. An pa enkontra fe tosto blasto-tem, tem an pa peti kata potami poste u mega xanto falena. An pa este ta atrakti a fe tenu meso-soma; seqe-co, an pa sto te dice ko fe.

“Qe tu volu mi filo tu?” pa dice un Hirundo; an zero-kron pa disipa plu lexi. U Tifa pa klino fo bato ad an. Seqe-co, an pa peti peri e peri fe; tange un aqa per an plu ala; e pa face plu argenti pusi unda. U-ci pa es an filo-sporta; e an pa akti id tem un holo estiva.

“Id es u fatuo filo,” pa kanto plu hetero Hirundo; “fe habe zero valuta, e tro poli famili membra.” E veri, pa es u fo mega numera de plu Tifa in potami. Po-co, kron sperma-tem pa proto, panto Hirundo pa peti ab.

Po, mu pa peti ab, an pa este solito; e an pa proto gene fatiga de an filo-fe. “Fe habe zero konversa;” an pa dice. “Mi este fobo; fe solo sporta ko filo; ka fe freqe filo-sporta kon u venti.” E veri, panto-kron u venti pa fla; u Tifa gratioso pa flxi se. “Mi konfesi; fe es u domi filo-fe,” an pa kontinu; “sed mi fo amo viagia; e seqe-co, mi gina plus, debi fo amo viagia.”

“Qe tu fu ki ab ko mi?” an fini pa qestio a fe; sed u Tifa pa dice no per fe kefa; fe tro mega amo fe eko-lo.

“Tu pa sporta ko mi,” an pa voka. “Mi fu ki ad plu Piramida. Vale!” E an pa peti ab.

Un holo di an pa peti; e noktu-tem an pa veni ad u polita. “Qo-lo mi pote reposa?” an pa dice; mi spe; u polita pre nu prepara pro mi.” Po-co, an pa vide u statua ep un alto kolumni. “Mi fu reposa la”, an pa voka. “Id es u kali loka, ko mega puri aero.” Seqe-co, an pa sedi inter plu pedi de un Hedo Prince. “Mi habe u kriso somni-ka,” an pa dice qieto a se tem skope peri an; e an pa prepara proto somni. Sed tem an pa du loka an kefa infra an ala; u mega guta de aqa pa kade epi an. “U-la es fo qestio!” an pa voka. “Es zero nefa in urani; plu astro brilo klari; sed id pluvi. U klima in boreo Europa veri es fo mali. U Tifa pa amo u pluvi; sed u-la pa es solo kausa fe pa es egoisti.”

Po-co, un hetero guta pa kade. “Qo-uti habe u statua si id ne protekti mi anti pluvi?” an pa dice. “Mi nece cerka u fumi-tubi.” An pa decide de peti ab.

Sed pre an aperi plu ala; guta tri pa kade; e an pa skope ana, e pa vide --- a! an pa vide qo-ra?

Plu oku de un Hedo Prince pa es ge-ple per plu lakrima; e plu lakrima pa du kade kata an plu kriso buka. An facia pa es fo kali in luna-lumi; e u pusi Hirundo pa es ge-ple ko simpati.

“Qo-pe tu es?” an pa dice.

“Mi es un Hedo Prince.”

“Qo-ka tu lakrima?” pa qestio un Hirundo; “tu pa sti aqa mi.”

“Tem mi pa vive e pa habe un homi kardia,” pa reakti u statua; “mi ne pa ski de plu lakrima. Mi pa eko in Palati Sans-Sourci; pe ne pa lice tristi la. Tem plu di mi pa sporta ko plu ami in un horti; e tem plu vespera mi pa duce u kore in u Mega Atria. Peri un horti pa es un alti mura; sed mi zero-kron pa qestio qo-ra es ultra id; panto-ra peri mi pa es kali. Mi plu korta-pe pa nima mi un Hedo Prince; e veri mi pa es fo hedo; si pe nima delekta es hedo. So mi pa vive e so mi pa morta. E nu mi es morta; pe pa loka mi ana ci tanto alti; mi pote vide panto no-kali e non-hedo de mi polita; mi kardia gene face per plumba; anti-co mi ne pote sto se de lakrima.”

“ Qo! Qe an ne pa gene face per solidi kriso?” pa dice un Hirundo a se. An pa es tro civili de alti-voci ali persona doxo.

“Tele ab,” pa kontinu u statua in baso e musika voce, “tele ab in pusi via es u povi domi. Mo de plu fenestra es aperi; e dia id mi pote vide u gina sedi ante u tabla. Fe facia es tenu e anxio; fe habe no-glabro e rubi plu manu; mu es ge-punge per aku; kausa fe es u sue-fe. Fe nu sue plu pasiflori ad epi u satina-roba pro u maxi kali de plu servi-fe de u Fe-regi; fe fu es ge-vesti per id tem u fu Korta-kore. In u kli in gono de u kamera kumbe fe pusi ju-an; an es pato. An habe u febri; e an petitio plu orange. An matri habe zero-ra de dona ad an exclude potami-aqa; seqe-co, an du lakrima. Hirundo, pusi Hirundo, qe tu fu fero a fe u rubi-li ex mi gladia manu-ra? Mi plu pedi es ge-fixa ad u-ci pedi-sta; e mi ne pote kine.”

“Pe atende mi in Egipti,” pa dice un Hirundo. “Mi plu ami nu peti ana e kata u Nile; e mu du dice a plu mega lotus-flori. Mu nu-fu somni in tafo de u mega An-regi. Un An-regi auto es la in an ge-kroma morta-va. An es ge-tegu in xanto-te e ge-preserva per plu kondimenta. Peri an cervika es u katena de leuko-klori klori-li; e plu manu es simi plu ge-sika-folia.”

“Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u Prince, “Qe tu pote resta ko mi solo tem mo moktu; te es mi angeli? U ju-an habe mega dipso; e an matri es ta tristi.”

“Mi ne doxo; mi amo plu ju-an,” pa reakti un Hirundo. “Pa estiva tem mi resta para potami; pa es bi no-civili ju-an; mu pa es plu an-fili de u Molina-an; e mu freqe pa bali plu kalkula a mi. Sura, mu zero-kron pa tange mi; plu Hirundo peti mega tro tekno pro u-la; e plus-co mi veni ex u famili qi es famo pro id agili; sed, mi doxo; plu ju-an ne respekti mi.”

Sed un Hedo Prince pa feno ta non-hedo; e u pusi Hirundo pa este penito. “Id es fo frigid ci,” an pa dice; “sed mi fu resta ko tu pro mo noktu; e fu es tu angeli.”

“Gratia, pusi Hirundo,” pa dice u Prince. Seqe-co, un Hirundo pa prende u mega rubi-li ex gladia de u Prince; e an pa peti ab ko id intra an rostra; an pa ki supra plu stego de u polita. An pa pasa u turi de u katedrali; ko id ge-skulptu plu leuko marmora angeli. An pa pasa u Palati; e an pa audi u soni de kore. U kali gina pa veni ex ad epi u balkoni ko fe filo-an. “Ta sti mira plu astro es nu-noktu,” an pa dice a fe; e ta sti mira es u dynamo de filo!” “Mi spe; mi roba fu es ge-fini pro u Stata-Kore,” fe pa reakti. “Mi pa petitio plu pasiflori de gene sue ad epi id; sed u sue-fe e ta anti-ergo.”

An pa pasa supra u potami; e pa vide plu pusi-lampa pende epi plu navi-pali. An pa pasa supra u paleo mero polita topo plu Semiti-pe eko; e pa vide mu negotia kon alelo; e ponde valuta in plu kupra-libra. Fini, an pa veni a povi domi e pa skope in. U ju-an pa torto e tropi se ko febri in an kli. An matri pa du somni; fe pa es ta fatiga. An pa salta in; e pa loka u mega rubi-li ad epi u tabla para u digi alexi-ra de u sue-fe. Po-co, an pa peti gentili peri u kli; te fla u fronta de u ju-an per an plu ala. “Mi nu este fresco!” pa dice u ju-an; “posi mi nu gene repara. Po-co, an pa reposa kon hedo somni.

Po-co, un Hirundo pa peti versi ad un Hedo Prince; e pa explika ad an qod an nu-pa akti. “Strano!” An pa dice; “nu mi este subo termo; sed id es ta frigid ci.”

“U-la es kausa tu pa boni akti,” pa dice u Prince. E u pusi Hirundo pa proto de puta; po-co, an pa somni. Puta panto-kron pa sti somni an.

Proto de u fu di; an pa peti kata a potami te balno se. “U fo strano fenomeno!” pa dice u Profesora de Ornitologi tem a pa pasa supra ponti. “Un Hirundo in hiberna!” E an pa grafo u longi grama de id a loka nova-papira. Panto-pe pa cita id; id pa es ge-ple de poli lexi qi mu ne pa logi.

“Nu noktu mi ki ad Egipti,” pa dice un Hirundo; e an pa este fo hedo puta de id. An pa visita panto plu famo memo-ra; e pa sedi longi tem epi u koni-stego de u religio-do. Panto-lo an pa ki, plu Paseri pa kanta ad alelo; “u fo kali strano-avi!” Seqe-co, an pa mega fru se. Tem u luna pa ki ana; an pa peti versi ad un hedo prince. “Qe tu habe ali ergo-petitio in Egipti?” an pa voci; mi nu-fu proto mi viagia.”

“Hirundo, Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u prince, “qe tu fu resta ko mi solo mo plus noktu?”

“Pe atende mi in Egipti,” pa reakti un Hirundo. “Fu-di mi plu ami peti ana Katarakta Bi. Plu potami-hipo jace la inter plu Skirpus; e epi u mega granita-do sedi u Teo Memnon. Tem un holo noktu an skope plu astro; e kron u matina astro brilo; an voci u kri de hedo; po-co, an es no-soni. Meso-di, plu xanto leo veni a margina de aqa te bibe. Mu habe plu oku iso plu mega xanto-li; e mu roar es ma voci de u roar-soni de u katarakta.”

“Hirundo, Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u Prince, “tele ab trans polita mi vide u juve andro in u stego-ka. An klina supra u grafo-tabla qi es ge-tegu ko plu papira; in steno-vasa para an es plu morta viola. An kapila es bruno e krispa; an plu labia es iso rubi de u pomegranata; e an habe plu mega sonia oku. A tenta fini grafo u spektakla pro u Direktora de u Teatra; sed an es tro frigid de kontinu grafo. Es zero piro in piro-lo; e an este fatiga de famina.”

“Mi fu resta ko tu mo pluso noktu,” pa dice un Hirundo; veri, an habe u boni kardia. “Qe mi fero ad an un hetero rubi-li?”

“Mali-fortuna! Mi nu ne habe ali rubi-li,” pa dice u Prince. “Mi habe nu solo mi plu oku. Mu es ge-face ex plu rari ciano-li; mu pa veni ex India mo kilo anua retro. Prende mo de mu e fero id ad an. An fu vendo in a gema-an; e merka piro-xila; e po-co, an fu fini an spektakla.”

“Karo prince,” pa dice un Hirundo, “mi ne pote akti u-la”; e an pa proto de lakrima.

“Hirundo, Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u prince, “akti qod mi komanda.”

Seqe-co, un Hirundo pa prende un oku de u Prince; e pa peti ad u stego-ka de u stude-an. Id pa es fo facili de ki in; kausa pa es u for a in u stego. An pa peti tako dia id; e pa ki ad in kamera. U juve andro pa habe an kefa ge-tegu per an plu manu; seqe-co, an ne pa audi u soni de plu ala de un avi; kron an pa skope ana an pa detekti u kali ciano-li kumbe epi plu morta viola.

“Pe proto valu mi,” an pa voci; “u-ci veni ex uno-pe qi fo admira mi. Nu mi pote fini mi spektakla;” e an pa feno fo hedo.

U fu-di un Hirundo pa peti kata ad un asila. An pa sedi epi navi-pali de u mega navi e pa skope plu navi-pe tira plu mega teka ex kargo-ka per plu funi. “Tira a-hoi!” Mu pa fo soni voci tem singu teka pa veni ana. “Mi ki ad Egipti!” pa voci un Hirundo; sed zero-pe pa audi; kron u luna pa proto ki ana an pa peti versi ad un Hedo Prince.

“Mi pa veni te dice vale,” an pa voci.

“Hirundo, Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u Prince; “Qe tu fu resta solo mo pluso noktu ko mi?”

“Id es hiberna,” pa reakti un Hirundo, “e u ma frigid klima nu fu veni. In Egipti un heli es termo epi plu kloro Palma-dendro; e plu krokodilus jace in u limo e skope anti-ergo peri mu. Plu ami de mi nu tekto u nidi in Templa de Baalbek; e plu rosa e leuko kolumba skope mu; e mu filo-kanta ad alelo. Karo Prince, mi nece ki ab; sed mi zero-kron fu no-memo tu; e fu blasto-tem mi fu fero a tu bi kali gema te vice bi-la gema qi tu pa dona ab. U rubi-li fu es ma rubi de u rubi rosa; e u ciano-li fu es ma ciano de u mega mari.”

“In u qadra infra na,” pa dice un Hedo Prince, “ sta u pusi flami-fero ju-fe. Fe pa lase kade plu flami-fero ad in aqa-kanali para pedi-via; mu ne es no-funktio. Fe patri fu bato fe; si fe ki a domi minus ali valuta; e fe nu lakrima. Fe habe zero pedi-ve alo poda-ve; e zero tegu epi fe kefa. Prende mi hetero oku; e dona id a fe; e fe patri ne fu bato fe.”

“Mi fu resta ko tu mo pluso noktu,” pa dice un Hirundo, “sed mi ne pote uti tu hetero oku. Tu ne sio pote vide.”

“Hirundo, Hirundo, pusi Hirundo,” pa dice u Prince, “akti qod mi komanda.”

Seqe-co an pa prende un hetero oku de u Prince; e pa peti tako kata ko id. An pa baso peti pasa u flami-fero ju-fe; e pa lase kade u gema in meso de fe manu. “U fo kali mero vitri!” pa voci u ju-fe; e fe pa dromo a fe domi tem ridi.

Po-co, un Hirundo veni versi ad u Prince. “Tu ne pote vide nu,” an pa dice, “seqe-co, mi fu resta ko tu panto-tem.”

“No, pusi Hirundo, “ pa dice u povi prince, “tu nece ki ab ad Egipti.” “Mi fu resta ko tu panto-tem,” pa dice un Hirundo; e an pa somni para plu pedi de u Prince.

Holo u fu-di an pa sedi epi skapa de u Prince; e an pa dice an plu stori de plu-la ra an pa vide in plu xeno landa. An pa dice de plu rubi aqa-avi; qi sta in plu longi line epi plu ripa de u Nile; e mu kapti kriso-piski in mu plu rostra. An pa dice de u Sfinx; qi es iso palaeo de u munda auto; e eko in u deserta; e id ski panto-ra. De plu merka-pe qi no-tako gresi para mu Kamelus e fero plu xanto globula in mu plu manu. De un An-regi de u Monti e de u Luna; qi es iso melano de eboni; e qi latri u mega kristali. De u mega kloro serpenti qi somni in Palma-dendro; e qi habe bi-ze preka-pe de nutri id ko plu meli-plaka. E de plu Pusi-pe; qi veli supra u mega laku epi plu mega e plati folia; e mu panto-kron milita ko plu papilio.

“Karo pusi Hirundo,” pa dice u Prince, “tu dice a mi de plu sti mira kosa; sed klu ma sti mira es u sufere de plu andro e plu gina. Es zero hetero misteri iso mega de non-hedo. Peti supra mi polita; pusi Hirundo; e dice a mi qod tu vide la.”

Seqe-co, un Hirundo pa peti supra u grandi polita; e pa vide plu Pluto-pe amusa se in mu plu kali domi; iso kron plu mendika-pe sedi ante plu horti porta. An pa peti ad in plu skoto steno-via; e pa vide plu leuko facia de plu ge-famina infanti qi skope minus interese a plu melano via. Infra un arca de u ponti; bi ju-an pa kumbe kon alelo te tenta tena se termo. “Na es fo famina!” mu pa dice. “Tu ne lice kumbe la” pa voci u skope-pe; e mu pa vaga ab in u pluvi.

Po-co, an pa peti versi; e pa explika ad u prince qod an pa vide.

“Mi es ge-tegu per mega-valu kriso;” pa dice u Prince. “Tu nece prende id ab, folia po folia; e dona id a plu pove-pe; plu vive-pe panto-kron doxo; kriso sti hedo mu.”

Folia po folia de u mega-valu kriso un Hirundo pa prende ab; a kron un Hedo Prince pa feno no-brilo e polio. Folia po folia de u mega-valu kriso an pa fero a plu pove-pe; plu facia de plu infanti pa esce ma rosa; e mu pa ridi e pa sporta in u via. “Na nu habe pani!” mu pa voci.

Po-co, pa veni u nivi; e po u nivi pa veni u krista. Plu via pa feno; mu pa es ge-face ex argenti; nu mu es ta brilo e scintili; plu longi kristali-daga pa pende kata ex plu stego de plu domi. Panto-pe pa gene vesti per plu pila-ve; e plu pusi ju-an pa habe plu rubi kefa-ve; e mu pa glisa epi u glacia.

U pove pusi Hirundo pa gene ma frigid e ma frigid; sed an ne pa linqe u Prince; an tanto pa filo an. An pa vora plu pani mika extra u porta de u pani-bo; kron u pani-pe ne pa skope; e an pa tenta tena se termo per kine an plu ala ana e kata.

Sed fini, an pa ski; an nu-fu lose bio. An pa habe solo sati dina te peti ana e ad epi u skapa de u Prince. “Vale, karo Prince!” an pa murmura. “Qe mi lice oskula tu manu?”

“Mi es hedo; tu fini fu ki ad Egipti, pusi Hirundo.” Pa dice u Prince. “Tu pa resta ci tro longi tem; sed tu nece oskula mi epi plu labia; ka mi filo tu.”

“Mi ne fu ki ad Egipti,” pa dice un Hirundo. “Mi fu ki a Domi de Morta. Morta es u fratri de Somni, qe?” E an pa oskula un Hedo Prince epi plu labia; e pa lose bio e pa kade a plu pedi de un Hedo Prince.

U-la kron u strano krak pa soni intra u statua; qasi uno-ra pa gene frakti. Veri, u plumba kardi pa frakti ad in bi mero. Sura, id pa es u forti Krista.

Tosto u fu matina un urba-cefa pa du gresi in qadra infra ko plu urba koncili-pe. Tem mu pa pasa u kolumni an pa skope ana ad u statua. “Karo mi un Hedo Prince feno fo no-puri;” an pa dice.

“An veri es fo no-puri!” Pa dice plu urba koncili-pe; mu panto-kron pa akorda kon mu cefa; e mu pa skope ana ad id.

“U rubi-li pa kade ab an gladi; e plu oku ne es la; e an ne dura habe u kroma de kriso;” pa dice u cefa; “veri an feno u mendika-pe!”

“Veri, an feno u mendika-pe,” pa dice plu urba koncili-pe. “E es klu u morta avi para a pedi!” pa kontinu u urba-cefa. “Na nece face u proklama; plu avi ne lice lose bio ci.” E un urba buro-pe pa grafo u-ci sugesti.

Seqe-co, mu pa prende kata u statua de un Hedo Prince. “Kausa an nu ne es kali; an nu habe zero uti,” pa dice un Arti Profesora in un Universita.

Po-co, mu pa liqi u statua in u furna; un urba-cefa pa akorda un unio de u Korporati te decide un uti de u metali. “Sura, na nece habe un hetero statua,” an pa dice; “e id fu es u statua de mi auto.”

“De auto,” pa dice singu de plu urba koncili-pe; e mu pa disputa. U pre-kron mi audi de mu; mu pa du disputa.

“Qo strano-ra!” pa dice u skope-pe de plu face-pe in furna-do. “U-ci ge-frakti plumba kardia ne fu liqi in u furna. “Na nece bali id ab.” Seqe-co, mu pa bali id epi disipa kumu topo u morta Hirundo pa kumbe.

“Fero a mi; bi-la ra qi habe u maxi mega valu in u polita,” pa dice Teo a mo de plu Angeli. E un Angeli pa fero ad An u plumba kardia e u morta avi.

“Tu pa sofi elekti,” pa dice Teo. “Ka in mi horti de Paradisi u-ci pusi avi fu kanta panto-tem; e in mi polita de kriso un Hedo Prince fu lauda mi.”




Un Egoisti Giga

Singu po-meso-di, tem mu ki ex sko-do; plu infanti pa ki e sporta in horti de u Giga.

Id pa es u mega e kali horti; ko moli e kloro gra. Ci e la epi u gra pa sta plu flori simi plu astro; e pa es mo-bi persika-dendro; in blasto-tem mu frakti ex ad in plu delika flori de rosa e margari; e sperma-tem mu fero pluto frukti. Plu avi pa sedi epi plu dendro; e mu pa kanta ta dulce; plu infanti pa sto sporta te audi mu. “Na es ta hedo ci!” mu pa voci ad alelo.

Mo di u Giga pa veni versi. An pa ki ab te visita an ami un Kornisc homi-vora giga; an pa resta kon an tem septi anua. Po septi anua an pa dice panto-ra; an pa volu dice; ka an konversa pa es ge-limita; e an pa decide de ki versi ad auto kastela. Kron an pa ariva; an pa vide plu infanti sporta in an horti.

“Qo-ka tu es ci?” an pa voci fo non-ami; e plu infanti pa dromo ab.

“Mi auto horti es mi auto horti,” pa dice u Giga; “ali-pe pote logi u-la; mi lice zero-pe de sporta in id exklude mi auto.” Seqe-co, an pa tekto u fo alti mura peri id; e plu monstra un info-taba.


PLU TRANSGRESI-PE
FU GENE
PUNI


An pa es u fo egoisti Giga.

Nu plu mali-fortuna infanti pa habe zero sporta-lo. Mu pa tenta sporta epi u via; sed u via pa es fo pulve e ge-ple per plu sklero lito; e mu ne amo id. Mu pa vaga peri plu alti mura po sko; e mu pa dice de u kali horti intra.

“Na pa es fo hedo la!” mu pa dice ad alelo.

Po-co, blasto-tem pa veni; panto-lo in landa; pa es plu pusi flori epi plu dendro e plu pusi avi. Solo in horti de un egoisti Giga id dura es hiberna. Plu avi na pa volu kanta la; kausa pa es zero infanti; e plu dendro no-memo de flori. Mo kron u kali flori pulsa ex id kefa ex u gra; sed kron id pa vide un info-taba id pa este ta simpati de plu infanti; e id pa glisa versi ad in suela; e pa somni. Solo bi persona pa este hedo; u nivi e u krista. “Blasto-tem no-memo u-ci horti,” mu pa voci, “seqe-co, na fu eko ci holo anua.” U nivi pa tegu u gra per fe mega leuko vesti; e u krista pa kroma singu dendro per argenti. Mu pa invita u Boreo Venti de resta ko mu; e an pa veni. An pa es ge-vesti per plu pila; e an pa soni un holo di peri un horti; e pa fla kata plu fumi-tubi. “U-ci es u delekta loka,” an pa dice; “na nece invita u Grandina.” E u Grandina pa veni. Singu di tem tri horo an pa bali se epi u stego de u kastela; a-kron an pa frakti maxi mero de plu lami-li; po-co, an pa dromo peri e peri un horti iso tako de posi. An pa es ge-vesti per polio; e an spira pa es iso glacia.

“Mi ne logi u kausa blasto-tem veni ta po-kron;” pa dice un Egoisti Giga; tem an pa sedi para u fenestra e pa skope ex ad an frigi e leuko horti. “Mi spe; u klima nu-fu muta.”

Sed blasto-tem ne pa veni; ni un estiva. Sperma-tem pa dona kriso frukti a singu horti; sed ad horti de u Giga fe pa dona zero-ra. “An es tro egoisti;” fe pa dice. Seqe-co, id pa es panto-tem hiberna la; e u Boreo Venti e u Grandina; e u Krista e u Nivi kore peri e dia plu dendro.

Mo matina u Giga pa kumbe vigi in an kli; kron an pa audi kali musika. Id pa soni ta dulce ad an plu oti; an pa doxo; id es plu musika-pe de un An-regi pasa. Reali, id pa es u fringila kanta extra an fenestra; sed an ne pa audi avi-kanta in an horti ex pre longi tem; e id pa feno ad an de es u maxi kali musika in u munda. Po-co, u Grandina pa sto kore supra an kefa; e u Boreo Venti pa sto fla; e u delicioso fragra veni ad an dia un aperi fenestra. “Mi kredi blasto-tem nu veni;” pa dice u Giga; e an pa salta ex kli e pa skope ex.

Qo-ra an pa vide?

An pa vide u sti mira vista. Dia u fora in u mura plu infanti pa repti in; e mu nu sedi in plu rami de plu dendro. In singu dendro an pa pote vide; pa es u pusi infanti. E plu dendro pa es ta hedo de habe plu infanti in mu itera; mu pa tegu se ko poli flori; e mu nu gentili oscili mu braki supra plu kefa de plu infanti. Plu avi nu peti ci e la; e mu nu kanta kon hedo; e plu flori nu skope ana dia u kloro gra; e mu nu ridi. Id pa es u kali vista; sed in solo mo gono id dura es hiberna. Id pa es u maxi tele gono de un horti; e in id pa sta u pusi ju-an. An pa es ta pusi; an ne pa pote tange plu rami de u dendro; e an pa gresi peri id e pa lakrima forti. U mali-fortuna dendro pa dura es ge-tegu ko Krista e nivi; e u Boreo Venti dura fla e soni supra id. “Skende ana! Pusi ju-an,” pa dice u Dendro; e id pa klina kata id plu rami iso baso de posi; sed u ju-an pa es tro pusi.

U kardia de u Giga pa gene ma dulce tem an pa skope ex. “Mi pa du fo egoisti!” an pa dice. “Nu mi ski; u kausa u blasto-tem ne pa veni ci. Mi fu loka u-la mali-fortuna pusi ju-an epi un akro de u dendro; po-co, mi fu sti kade u mura; e mi horti fu es u sporta-lo pro plu infanti panto-tem.” An pa este fo penite qod an pa face.

An pa repti kata u skala; e minus soni an pa ki ex ad in un horti. Sed kron plu infanti pa vide an mu pa este fobo; e panto mu pa dromo ab; e un horti pa esce hiberna itera. Solo u pusi ju-an ne pa dromo; kausa an plu oku pa es ple de plu lakrima e an ne pa vide u Giga qi veni. U Giga fo gentili gresi poste an; an gentili pa prende an ad in an manu; e pa loka an in u dendro. Imedia po-co, u dendro pa blasto ad in plu flori; e plu avi pa veni te kanta epi id; e u pusi ju-an pa tensio ex an bi braki; e pa bali mu peri cervika de u Giga; e pa oskula an. E kron plu hetero infanti pa vide u Giga nu ne es mali; mu pa dromo versi; e ko mu pa veni u blasto-tem. “Id es tu horti nu, pusi infanti;” pa dice u Giga. E an pa prende u mega peleki; e pa sti kade u mura. E mo-bi horo; tem plu persona ki ad agora; mu pa vide u Giga nu sporta ko plu infanti in u maxi kali horti mu ali-kron pa vide.

Un holo di mu pa sporta; e tem vespera mu veni te dice vale ad u Giga.

“Sed qo-lo tu pusi ami?” an pa dice. “U pusi ju-an; mi pa loka an in u dendro.” U Giga amo an u maxi mega; kausa an pa oskula an.

“Na ne ski;” pa reakti plu infanti. “An pa ki ab.”

“Tu nece dice ad an; sura veni ci fu-di;” pa dice u Giga. Sed plu infanti pa dice; mu ne ski an eko-lo; e pre u-la kron mu zero-kron pa vide an; e u Giga pa este fo non-hedo.

Singu po-meso-di; po sko; plu infanti pa veni te sporta kon u Giga. Sed mu zero-kron pa vide itera u pusi ju-an qi u Giga ta filo. U Giga pa es fo gluko a panto infanti; sed an pa fo volu vide an proto pusi ami; e an freqe pa dice de an. “Mi fo volu vide an itera!” an freqe pa dice.

Poli anua pa pasa; e u Giga pa esce fo paleo e debili. Nu an ne pote sporta; vice-co, an pa sedi in u mega braki-sedi-mo; e pa skope tem plu infanti sporta; e an pa admira an horti. “Mi habe poli kali flori;” an pa dice. “Sed plu maxi kali flori es plu infanti.”

Mo hiberna matina an pa du skope ex an fenestra tem an pa vesti se. Nu an ne detesta un hiberna; ka an ski; id es solo u somni de blasto-tem; e plu flori nu reposa.

Subito an pa frika an plu oku; este sti mira; an pa skope e pa skope. Veri, id pa es u sti mira vista. In u maxi tele gono de an horti pa es u dendro; holo ge-ple per plu leuko flori. Plu rami pa es kriso; e plu argenti frukti pa pende kata ex mu; e infra pa sta u pusi ju-an qi an ta filo.

Kata u skala pa dromo u Giga; an pa este ta delekta e hedo. An pa peti trans u gra; e pa veni proxi u ju-an. E kron an pa es fo proxi; an facia pa kresce rubi per koleri. E an pa dice; “Qo-pe pa audacio de noku tu?” Ka plu meso de plu manu de u pusi ju-an pa monstra plu marka ed bi aku; e plu marka de bi aku pa es epi an plu pedi.

“Qo-pe pa audacio de noku tu?” Pa fo voci u Giga; “dice a mi; e mi fu prende mi mega gladia e cide an.”

“No!” pa reakti u ju-an: “sed plu-ci es plu noku de Filo.”

“Qo-pe tu es?” pa dice u Giga; e an pa este u strano respekti e sti mira; e an pa kade epi plu genu ante u ju-an.

E u ju-an pa subo ridi ad u Giga; e an pa dice ad an; “tu mo-kron pa lase mi sporta in tu horti; nu-di tu fu veni ko mi a mi horti; id es Paradiso.”

E kron plu infanti pa dromo in un horti u-la po-meso-di; mu pa detekti u Giga kumbe morta infra u dendro qi pa es ge-ple per plu leuko flori.